Tekst pripremila: dr. Amra Muratović Čavčić

1. Šta je šećerna bolest/dijabetes?

Šećerna bolest ili dijabetes (diabetes mellitus) je hronična bolest u kojoj su razine glukoze (šećera) u krvi povišene – stanje koje nazivamo hiperglikemija. Većina hrane koju jedemo pretvara se u glukozu koju naš organizam koristi za energiju. Otočići tkiva gušterače (pankreasa) proizvode hormon koji se naziva inzulin, inzulin reguliše razinu šećera u krvi i to tako da omogućava ulazak šećera u ćelije gdje se pretvara u energiju za tijelo. Osim toga, višak šećera pohranjuje se pomoću inzulina u mišiće i jetru. Ako inzulina nema ili ga je nedovoljno, šećer ne može ući u ćelije, ostaje u krvi i dolazi do povišene razine šećera u krvi i razvoja bolesti.

2. Koji su simptomi?

Simptomi dijabetesa u principu zavise od toga koliko je visok nivo šećera u krvi. Veliki broj pacijenata, posebno ako imaju dijagnostikovan predijabetes, gestacijski dijabetes ili dijabetes tipa 2, nema izražene simptome. Kod dijabetesa tipa 1, simptomi se obično javljaju brzo i budu teži. Neki od simptoma dijabetesa tipa 1 i dijabetesa tipa 2 su: 3P- Poliurija, polidipsija i polifagija, što redom ima sljedeća značenja: učestalo mokrenje, žeđanje i povećan apetit. Sljedeći simptomi su također: gubitak težine bez napora, prisutnost ketona (nusprodukti razgradnje mišića i masti) u urinu, osjećaj umora i slabosti zamagljen vid, sporo zarastanje rana, učestale infekcije, poput infekcija desni, kože i urogenitalnog trakta.

3. Kako se liječi dijabetes?

U zavisnosti od vrste dijabetesa koju imate, praćenje šećera u krvi, inzulin i oralni lijekovi mogu biti dio vašeg liječenja. Zdrava prehrana (ne jesti pite, kolače, tijesta, nezdrave izvore ugljikohidrata), održavanje zdrave tjelesne težine uz redovnu fizičku aktivnost (šetnja umjerenog intenziteta svaki dan 30 minuta) također su izuzetno važne stavke upravljanja dijabetesom. Liječenje dijabetesa tipa 1 uključuje injekcije inzulina ili upotrebu inzulinske pumpe te naravno česte provjere šećera u krvi. Za neke osobe s dijabetesom tipa 1, transplantacija gušterače ili transplantacija otočića gušterače može biti opcija. Liječenje dijabetesa tipa 2 uglavnom uključuje promjene načina života, praćenje šećera u krvi, zajedno s oralnim lijekovima za dijabetes, inzulinom ili kombinacijom i jednog i drugog.

4. Koje su to zdravstvene komplikacije koje sa sobom može nositi dijabetes?

Dugoročne komplikacije dijabetesa razvijaju se postepeno. Što duže imate dijabetes – i što je šećer u krvi manje kontroliran – to je veći rizik od komplikacija. Na kraju, komplikacije dijabetesa mogu biti onesposobljavajuće ili čak opasne po život.

Moguće komplikacije uključuju; 1.Bolesti srca i krvnih sudova (kardiovaskularne bolesti). Dijabetes značajno povećava rizik od ​​koronarne bolesti arterija s bolovima u prsima (angina pektoris), srčanog udara i moždanog udara.

• Oštećenje živaca od dijabetesa (dijabetička neuropatija). Previsok a dugotrajan nivo šećera u krvi može oštetiti zidove sitnih krvnih sudova (kapilara) koji hrane živce, posebno u nogama. To može uzrokovati trnce, utrnulost, peckanje ili bol koji obično počinje na vrhovima prstiju na nogama ili rukama i postepeno se širi prema gore. Oštećenje živaca povezanih s probavom može uzrokovati probleme s mučninom, povraćanjem, proljevom ili zatvorom.
• Oštećenje bubrega usljed dijabetesa (dijabetička nefropatija). Bubrezi sadrže milione sitnih glomerula koji filtriraju otpadne tvari iz krvi. Dijabetes može oštetiti ovaj osjetljivi sistem filtriranja.
• Oštećenje oka usljed dijabetesa (dijabetička retinopatija). Dijabetes može oštetiti krvne sudove oka. To može dovesti do sljepoće.
• Oštećenje stopala (dijabetičko stopalo). Oštećenje živaca u stopalima ili slab protok krvi u stopala povećava rizik od mnogih komplikacija sa stopalima, zbog toga je jako bitna pravilna higijena i redovni pregledi stopala

5. Prva pomoć i samopomoć u slučaju hipoglikemije ili hiperglikemije?

Hipoglikemija je stanje koje karakteriše nenormalno niska razina šećera u krvi (glukoze), glavnog izvora energije potrebnog vašem tijelu. Glukoza je neophodna za rad mozga, kao i za mišićni rad ali i sve procese u organizmu. Referentne vrijednosti glukoze u krvi (kod žena i kod muškaraca) iznose 4,4 – 6,4 mmol/L. Kod hipoglikemije, vrijednost iznosi ispod 3.9 mmol/L. Napad hipoglikemije može biti posljedica prevelike doze inzulina, pa je tako hipoglikemija zapravo najčešća akutna komplikacija dijabetesa. Međutim, niz uzroka kao što su: zanemarivanje preporučene satnice obroka, kao i prenaporne ili preduge fizičke aktivnosti mogu uzrokovati nisku razinu šećera u krvi kod osoba koje ne boluju od dijabetesa (hipoglikemija bez dijabetesa). Opći simptomi hipoglikemije: osjećaj lupanja srca umor i opća slabost blijeda koža znojenje i drhtavica vrtoglavica glad razdražljivost. Pogoršanje stanja hipoglikemije može uključivati ove znakove i simptome: zbunjenost i abnormalno ponašanje glavobolje nemogućnost koncentracije vizualni poremećaji (zamagljen vid) gubitak svijesti.

Prva pomoć i samopomoć u liječenju hipoglikemije je vrlo jednostavna jer se simptomi hipoglikemije povlače unutar nekoliko minuta nakon uzimanja šećera u bilo kojem obliku, rani simptomi se obično mogu ukloniti konzumiranjem 15 – 20 g brzodjelujućih ugljikohidrata. To su namirnice koje se lako pretvaraju u šećer u tijelu, poput bombona, voćnih sokova, čokolade i slično. Namirnice koje sadrže masnoće ili proteine nisu dobri tretmani za hipoglikemiju jer mogu usporiti apsorpciju šećera.

Visoka razina glukoze u krvi naziva se hiperglikemijom. Ona se javlja kada tijelo nema dovoljno inzulina ili kada tijelo nije u stanju pravilno ga iskoristiti. Osobe sa dijagnostikovanim dijabetesom su one koje pate od visokog šećera u krvi. Kako bi postojala kontrola nad hiperglikemijom potrebno je redovno kontrolisati razinu šećera u krvi, kao i biti u kontaktu sa svojim ljekarom kako bi inzulinska ili oralna terapija uvijek bila u skladu sa zdravstvenim stanjem. Veći fokus na zdraviju ishranu i tjelovježbu može značajno pripomoći medicinskoj terapiji.