Nije poznato kada je na rijeci Bosni, kraj Sarajeva, na starom napuštenom putu pored magistrale podignuta kamena utvrda Rimski most - jedan od četiri najstarija sačuvana kamena mosta u Sarajevu. Kao što je Kozija ćuprija, u simboličkom smislu, istočna kapija grada Sarajeva, Rimski most je njegova zapadna kapija. Iako nosi naziv Rimski most, njega nisu sagradili Rimljani....
Sliv rijeke Bosne je predstavljao jezgro okupljanja i naseljavanja naroda još u starom vijeku. Lokalitet Ilidže je lociran u nukleusu najstarijeg područja sarajevske regije u kom se nalaze ostaci neolitskih, ilirskih i rimskih naselja, kao i termalna kupališta korištena za vrijeme Rimskog, Otomanskog i Austrougarskog carstva, kao i u kasnijem periodu.

Zbog kontinuiteta života na prostoru Ilidže od neolitičkog razdoblja pa do danas historičari pretpostavljaju da je na ovom mjestu postojao neki most koji je omogućavao prijelaz sa jedne strane na drugu preko rijeke Bosne. Prvi put je Rimski most, nazvan tako zbog kasnoantičkih kamenih spomenika koji su uklesani u njega, spomenut u 16. vijeku, oko 1550. godine, a spomenuo ga je mletački poslanik Katarin Zeno napisavši da postoji kameni most na rijeci Bosni sa sedam lukova. Vjeruje se da su most podigle Osmanlije negdje u 16. vijeku na ostacima rimskih građevina, a zasigurno je poznato da ga je obnovio osmanski državnik i zet osmanskog sultana Sulejmana Veličanstvenog Rustem paša-Hrvat negdje oko 1762. godine na molbu stanovnika Sarajeva. U njoj su Sarajlije tražile od bosanskog vezira da popravi most, a molba je glasila:
"Ovom sudu pristupili su ulema, age i esnafske ćehaje i izjavili da je most na glavnom putu za Mostar i Travnik kod Blažuja na rijeci Bosni oštećen, pa predstavlja za prolaznike veliku poteškoću, a osobito za one siromašnije koji u grad nose poljoprivredne proizvode i druge stvari. Stanovnici okolnih sela obavezuju se da će dati pomoć u radnoj snazi i most dovesti u prvobitno stanje. Ovaj arzuhal podnosi se vašoj preuzvišenosti (bosanskom veziru) da bi izvoljeli odobriti potrebne radove i sredstva za opravku. 5. zilkade 1175 (28. V 1762). Sarajevski kadija Muhamed"

Svega tri dana kasnije na most je izašla carska komisija u sastavu: sarajevski kadija Muhamed, sarajevski kajmekam Smail-beg i tadašnji domaći mimari sa još nekim uglednijim ličnostima, te su sastavili predračun za opravku mosta.
Iako nekad prometan, danas Rimski most napušteno stremi nad mirnom i plitkom Bosnom na putu ka Blažuju te odaje sliku jednog davno prošlog vremena. Od svih mostova izdvajaju ga kameni klesani blokovi i sedam lukova. U nizvodnom korkaluku ugrađena mu je rimska spolija, kamena ploča na čijoj površini se nalazi plitki reljef. O tom reljefu nema podataka u dostupnoj literaturi, a na njemu je prikazana naga figura u stojećem položaju, lijeve noge prekrižene preko desne, sa desnom rukom podignutom iznad glave i lijevom rukom prekriženom preko grudi. Postoji velika mogućnost da je upravo zbog toga ovaj most prozvan - Rimski. Kroz stoljeća Rimski most je više puta restauriran budući da je pretrpio manja oštećenja. On već dugo ne nosi putnike preko svojih leđa... Danas preko njega pređe tek poneki znatiželjnik, turisti, biciklisti i tamošnji mještani koji tako krate svoj put do Ilidže. Tek ponekad u lijepe ljetne dane na njegovim obalama vikendom se sjate izletnici uživajući u prirodi i mirnoj vodi. Nerijetko i zaljubljeni parovi na dan svog vjenčanja dolaze na Rimski most dok fotografi u odrazu rijeke bilježe njihove osmijehe. Rimski most, zapušten i otužan, okružen šibljem i neuređenom stazom, samuje kraj Sarajeva ogledajući se na tihoj rijeci sjećajući se davno prošlih događaja: majstora, putnika i trgovaca koji već stoljećima nisu među živima...

Ovaj spomenik jedan je od 101. nacionalnog spomenika koji se nalazi na području Sarajeva. Priče o tim spomenicima dio su projekta "101. medijska priča o nacionalnim spomenicima u Sarajevu" kojeg provodi Udruženje "Bosanski stećak" s ciljem promocije kulturno-historijskog nasljeđa Bosne i Hercegovine.