Općinsko vijeće je na desetoj redovnoj sjednici usvojilo Gender akcioni plan Općine Ilidža za period 2017-2020. godine. To je strateško-planski dokument Općine koji direktno podržava primjenu Zakona o ravnopravnosti spolova BiH na lokalnom nivou i definira ciljeve i mjere za unapređenje ravnopravnosti spolova u lokalnoj zajednici, te potiče budući rast i razvoj općine. Za implementaciju ovog dokumenta zadužene su Komisija za izbor, imenovanje i pitanja ravnopravnosti spolova i Komisija za zaštitu ljudskih prava, predstavke i prijedloge u saradnji sa javnim institucijama, nevladinim organizacijama, lokalnim partnerima, savjetima mjesnih zajednica, političkim partijama i ostalim subjektima i pojedincima koji svojim zakonskim i drugim ovlaštenjima mogu doprinijeti implementaciji planiranih aktivnosti.
Kao jedan od strateških ciljeva Gender akcionog plana Općine Ilidža je “Povećati uključenost građana/ki u suzbijanju i sprečavanju rodno motivisanog nasilja“. Realizaciia ovog strateškog cilja sastoji se od više aktivnosti, a jedna od njih je medijska kampanja u trajanju do šest mjeseci kojom se predviđa i obavljanje intervjua sa svim institucijama uključenim u provedbu ovog strateškog cilja. Uzimajući u obzir značaj doprinosa koji mogu dati obrazovne institucije u jačanju svijesti o neprihvatljivosti rodnozasnovanog nasilja, intervjuisane su sve osnovne i srednje škole na području općine Ilidža, kako bismo zajednički sagledali na čemu je potrebno raditi u budućem periodu. Danas objavljujemo intervju obavljen sa pedagogicom Srednje tehničke škole grafičkih tehnologija, dizajna i multimedije Ilidža, Sanelom Hamidović koja svakodnevno radi sa učenicima i dobro poznaje probleme s kojima se suočavaju, pa i u pogledu rodnozasnovanog nasilja i nasilja u porodici. Doprinos intervjuu dao je svojim odgovorima i direktor ove škole, Salko Huskić.
Da li u okviru Vaših nadležnosti radite sa žrtvama nasilja?
- Da, po iskazanoj potrebi.
Koje od navedenih smatrate najtežom vrstom nasilja?
- Nije moguće izdvojiti bilo koji navedeni oblik nasilja, jer je žrtvi nasilja svaki oblik najteži.
Šta su po Vama pokazatelji koji Vas navode na zaključak da je učenik žrtva rodnozasnovanog nasilja ili nasilja u porodici?
Na koji način ćete pomoći žrtvi ovakvog oblika nasilja?
Šta bi trebalo učiniti na unapređenju prevencije rodnozasnovanog nasilja ili nasilja u porodici u okviru Vaše nadležnosti?
Koji su najčešći oblici rodozasnovanog nasilja ili nasilja u porodici?
Smatrate li da je neophodno otvaranje savjetovališta za žrtve rodozasnovanog nasilja i nasilja u porodici?
Da li Vaši uposlenici pristupaju edukacijama namjenjjenim problematici rodozasnovanog nasilja i nasilja u porodici?
Postoje li u hodnicima/vidnim mjestima škole pisani dokumenti brošure/posteri kojima se učenici/ce obavještavaju o rodozasnovanom nasilju i nasilju u porodici?
Smatrate li da škola dovoljno doprinosi zaštiti od rodozasnovanog nasilja i nasilja u porodici?
Da li ste ikada na bilo koji način bili uključeni u aktivnosti Vaše škole vezane za promociju koja uključuje informisanje učenika/ca o rodozasnovanom nasilju i nasilju u porodici?